Proteklog vikenda završilo je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, kojim se predlažu mjere za učinkovitiji, pravedniji i odgovorniji sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Predložene izmjene usmjerene su na jačanje nadzora nad gospodarenjem otpadom, sprječavanje nezakonitog postupanja s otpadom, povećanje odgovornosti svih sudionika u sustavu te dodatno unapređenje zaštite okoliša. U nastavku izdvajamo nekoliko najvažnijih prijedloga koji bi, ako budu usvojeni, mogli utjecati i na rad Baranjske čistoće.
Jedna od značajnijih novosti odnosi se na reciklažna dvorišta, za koja se predlaže uvođenje obveznog videonadzora ulaza. Kamere bi morale evidentirati osobu koja predaje otpad te registarsku oznaku vozila. Cilj ove mjere je spriječiti zlouporabe sustava, odnosno predaju otpada od strane osoba koje nemaju pravo koristiti reciklažna dvorišta namijenjena kućanstvima, poput pravnih osoba, obrta, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili iznajmljivača apartmana, kao i omogućiti bolju kontrolu vrsta i količina otpada koje se predaju. U praksi su česti slučajevi pokušaja predaje otpada nastalog obavljanjem gospodarske djelatnosti, iako takav otpad nije dopušteno odlagati putem sustava namijenjenog građanima.
Predloženim izmjenama također se propisuje obveza uspostave prostora za ponovnu uporabu u reciklažnim dvorištima. Takvi prostori omogućili bi izdvajanje predmeta koji se mogu ponovno koristiti ili pripremiti za ponovnu uporabu, čime bi se smanjila količina otpada i produžio životni vijek proizvoda.
Važne promjene predviđene su i u području nadzora nad kretanjem otpada. Tako se predlaže obvezna ugradnja GPS sustava u vozila koja prevoze otpad te uvođenje elektroničke kontrole putem sustava e-ONTO za praćenje kretanja otpada u građevinskom sektoru. Svrha ovih mjera je omogućiti potpunu sljedivost otpada, od njegova nastanka, preko prijevoza, do predaje ovlaštenim oporabiteljima ili zbrinjavateljima te spriječiti nezakonito odbacivanje otpada u okoliš i obavljanje neregistrirane djelatnosti gospodarenja otpadom. Podaci iz navedenih sustava bili bi dostupni nadležnim inspekcijama i policiji.
Izmjenama Zakona predlaže se i uvođenje sustava kontrole biootpada u kućanstvima koja provode kućno kompostiranje. Jedinice lokalne samouprave bile bi obvezne uspostaviti metodologiju praćenja nastanka biootpada i provedbe kućnog kompostiranja te o tome redovito izvještavati. Cilj je potaknuti stvarno odvajanje i kompostiranje biootpada, osobito u ruralnim sredinama, te smanjiti količinu biootpada koja završava u miješanom komunalnom otpadu.
Značajne promjene predlažu se i za višestambene zgrade. Uvodi se obveza evidentiranja zgrada putem OIB-a, koji bi postao osnova za zaduženje zajedničkih spremnika za otpad. Time bi se omogućila i naplata ugovornih kazni za nepropisno odlaganje otpada iz sredstava zajedničke pričuve suvlasnika, s obzirom na to da se odgovornost više ne bi vezivala uz pojedinca, nego uz zajednički spremnik zgrade.
Jedna od važnijih novosti odnosi se i na ukidanje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Istodobno se predlaže napuštanje dosadašnjeg sustava izračuna stopa odvojenog prikupljanja otpada, za koji se smatra da nije uvijek realno prikazivao uspješnost sustava. Veći naglasak stavlja se na stvarnu količinu otpada koja završava na odlagalištima, pri čemu će važnu ulogu imati Uredba o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada, kojom je propisana naknada od 35 eura po toni odloženog otpada. Time bi se, prema predlagatelju, uspješnost sustava vrednovala prema stvarnom smanjenju količine odloženog otpada, a ne isključivo prema iskazanim stopama odvajanja.
Sve ostale predložene izmjene, uključujući odredbe o monitoringu divljih odlagališta, zabranama obavljanja djelatnosti i prekršajnim odredbama, dostupne su u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom putem sustava e-Savjetovanja.
